Predavanja u Hrvatskoj u ožujku i travnju
U ožujku i travnju ove godine sam uz pomoć par kolega i prijatelja organizirao nekoliko predavanja koja ću držati na hrvatskim sveučilištima. Ima već skoro četiri godine kako sam otišao na doktorat u Utrecht, a o mnogo stvari kojima se bavim od tada nema baš puno govora na hrvatskim fakultetima, pa sam zaključio da bi možda bilo zanimljivo organizirati par predavanja kad već putujem u Zagreb za Dane Ramira i Zorana Bujasa. Niže je kratak popis s datumima i temama, za one koje bi moglo interesirati.
30. 3. 2017. u 12:00 predavanje na Hrvatskom katoličkom sveučilištu u Zagrebu
http://www.unicath.hr/hks-najave/36388
Naslov predavanja: Zašto je povijest psihologije dosadna?
Sažetak
Predavanje „Zašto je povijest psihologije dosadna?“ zamišljeno je kao uvod u novija istraživanja u povijesti psihologije. Povijest psihologije, na svim hrvatskim katedrama i većini katedri u inozemstvu, je uglavnom organizirana kao suhoparan faktografski kolegij na nekoj od prvih godina studija kako bi se studentima dao pregled razvoja psihologije kao discipline.
Iako ovakav pristup ima svoju ulogu, on stvara sliku povijesti znanosti kao dosadne discipline koja se bavi pitanjima koja su uglavnom nebitna za današnja istraživanja i profesionalnu praksu psihologije, te shodno tome, tek na razini opće kulture za buduće psihologe. U predavanju će se prikazati neki noviji historiografski pristupi i njihov kritički potencijal za psihologiju današnjice, koji koristi psiholozima za promišljanje uloge psihologije u društvu kao profesionalne i znanstvene discipline. Kritičko promišljanje i informiranost o vlastitoj disciplini je posebice važna s obzirom na poziciju psihologije u Hrvatskoj, ali i hrvatske psihologije u inozemstvu.
Predavanje je namjenjeno prvenstveno studentima psihologije, psiholozima i profesorima psihologije koji se žele informirati o novijim trendovima u povijesti psihologije i studentima povijesti i povjesničarima koji su zainteresirani za povijest znanosti i historiografiju psihologije 20. stoljeća.
30. 3. 2017. u 18:00 na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu, u organizaciji udruge studenata psihologije Feniks
Naslov: Zašto je većina objavljenih istraživanja lažna (a ovaj naslov plagijat)?
Sažetak
U ljeto 2015. jedan veliki samoorganizirani internacionalni konzorcij psihologijskih laboratorija objavio je izvještaj u časopisu Science o svom pothvatu u kojem su pokušali replicirati efekte iz već objavljenih studija u recenziranim psihologijskim časopisima. Replicirati znači ponoviti eksperiment ili studiju – uzeti eksperimentalni ili korelacijski nacrt istraživanja, ponovno ga provesti na isti način kao originalni istraživači, analizirati podatke i vidjeti može li se izvuči isti zaključak. Odabrano je sto studija iz tri prestižna psihologijska časopisa: Psychological Science, Journal of Personality and Social Psychology i Journal of Experimental Psychology: Learning, Memory, Cognition. 97 od 100 odabranih studija u svojim je originalnim člancima prijavilo statistički značajne efekte. Nakon što su provedene replikacije, samo 36 od 100 studija još je uvijek imalo značajne efekte. Ova studija započela je lavinu koja se naziva replikacijska kriza psihologije i u ovom predavanju ću vas probati uputiti u opseg, značenje i predložena rješenja ovog problema za psihologijsku znanost.
31. 3. 2017. Predavanje i seminar u sklopu kolegija Povijest psihologije i psihologijski sustavi na Filozofskom fakultetu u Zagrebu
Predavanje i seminar pod naslovom Data-mining i povijest psihologije organizirano je za studente psihologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu koji pohađaju gore navedeni kolegij.
5. 4. 2017. Predavanje na Filozofskom fakultetu u Osijeku
Naslov: Bibliometrijska povijest jedne discipline: Psihologija (1950-1999)
Sažetak
U ovom predavanju izložit ću rezultate istraživanja u kojem analiziram teorijski i metodološki razvoj psihologije kao znanstvene discipline u drugoj polovici dvadesetog stoljeća. Rad se sastoji od dva dijela: scijentometrijskog rudarenja podataka (data-mining) iz seta od oko 670 tisuća znanstvenih članaka objavljenih u preko tisuću časopisa koji su indeksirani u bazi podataka PsychINFO, te konvencionalne analize udžbenika koji se koriste u kolegijima uvoda u psihologiju na preddiplomskoj razini. Scijentometrijska analiza uključuje tekstualno rudarenje (text-mining) pojmova iz naslova i sažetaka članaka te njihovu vizualizacija pomoću softvera VOSviewer. Analiza udžbenika sastoji se od konvencionalne analize diskursa kojim se psihologija predstavlja i opisuje studentima. Na temelju ovih analiza, razvoj psihologije se razmatra u kontekstu historiografije psihologije u kasnom dvadesetom stoljeću, te se nudi metodološka i epistemiološka kritika psihologije s obzirom na trenutnu replikacijsku krizu.
Predavanje je namijenjeno psiholozima koji su zainteresirani za razvoj istraživačkih metodologija u svojim disciplinama, informatolozima koji se bave podatkovnim i tekstualnim rudarenjem znanstvenih časopisa, te povjesničarima i filozofima koji se bave razvojem znanosti. Predavanje će biti tako strukturirano da pokuša približiti temu i ne-specijalistima, te je stoga primjereno i zainteresiranim studentima.
6. 4. 2017. u 11:00 prezentacija na Danima Ramira i Zorana Bujasa
http://psihologija.ffzg.unizg.hr/uploads/67/dd/67dd4ebffc7cf71bc67b7ecbe69e3320/DRZB-2017-PROGRAM-preliminarni-13.3.2017.pdf
Naslov: Razgraničavanje jedne discipline: Data-mining stotina psihologijskih časopisa (1950-1999)
Sažetak
U ovom predavanju govorit ću o korištenju masovnog data-mining (rudarenja podataka) psihologijske literature u svrhu povijesne analize. Ovakvim postupkom dobiva se ogromna količina termina koji se koriste u literaturi, te se međuodnosi tih termina vizualiziraju pomoću softvera VOSviewer (vosviewer.com) kako bi se napravile terminološke mape literature druge polovice dvadesetog stoljeća. VOSviewer je softver razvijen na Center for Science and Technology Studies (CWTS) Sveučilišta u Leidenu kao sredstvo za scijentometrijske analize znanstvene literature. Ova analiza je prva primjena ovakvog softvera na masovnu povijesnu analizu znanosti, te se ovakav pristup istraživanju u općoj povijesti znanosti danas smješta unutar digitalne humanistike (digital humanities). Korpus literature korišten u ovom istraživanju predstavlja sveobuhvatnu kolekciju od oko 650 tisuća članaka koji su indeksirani u bazi podataka PsycINFO, koja je u vlasništvu APA-e, objavljenih u 1269 znanstvenih časopisa. Izrađen je niz mapa svakog desetljeća kako bi se kronološki analizirao i interpretirao razvoj i formiranje psihologije kao discipline u ovom razdoblju. Analiza je stavljena u historiografski kontekst, i shodno tome, izvedeni su zaključci koji su važni za današnja istraživanja u psihologiji. Ovakav empirijski pristup literaturi u psihologiji služi kao odskočna daska za kritiku i refleksiju o razvoju moderne psihologije kao znanstvene discipline.
Cover image credit: https://hr.wikipedia.org/wiki/Zagreba%C4%8Dki_Glavni_kolodvor#/media/File:Glavni_kolodvor_Zagreb.jpg
